[{"data":1,"prerenderedAt":-1},["ShallowReactive",2],{"grammar-page-hr-pridjevski-oblici-i-stilska-obiljezenost":3,"grammar-exercises-by-page-01a1366a-a38b-79bc-9fe9-1dc45bb962a5":22,"exercise-list-path-hr-none":40},{"id":4,"title":5,"slug":6,"seoDescription":7,"content":8,"language":9,"level":10,"displayOrder":11,"grammarTopics":12,"createdAt":18,"updatedAt":19,"vocabularyLists":20,"readyImages":21},"01a1366a-a38b-79bc-9fe9-1dc45bb962a5","Pridjevski oblici i stilska obilježenost","pridjevski-oblici-i-stilska-obiljezenost","Razlikuj stilske učinke pridjevskih oblika, uporabu navezaka i poimeničenih pridjeva te biraj prikladne oblike u neutralnom, stručnom i književnom tekstu.","## 1. Oblik pridjeva kao stilski izbor\n\nPridjevski oblik može pridonijeti neutralnom, formalnom ili književnom tonu teksta. Na razini C1 važno je razlikovati **gramatički uvjetovan oblik** od izbora kojim mijenjaš ritam, ističeš svojstvo ili preuzimaš obilježja određenoga registra. Dulji oblik nije samim time pravilniji ni svečaniji.\n\nU ovoj ćeš cjelini naučiti:\n\n- razlikovati gramatičku razliku od stilske nijanse;\n- birati oblike s naveskom i bez njega;\n- prepoznati učinak određenih i poimeničenih pridjeva;\n- prilagoditi pridjevske oblike vrsti teksta.\n\n## 2. Navesci: duljina bez promjene značenja\n\n*Navezak* je završni samoglasnik koji se može dodati nekim padežnim oblicima. U sljedećim primjerima inačice imaju istu gramatičku ulogu i isto osnovno značenje.\n\n| Padež i rod | Kraći oblik | Oblik s naveskom |\n| --- | --- | --- |\n| Genitiv jednine muškoga roda | bez **novog** plana | bez **novoga** plana |\n| Genitiv jednine srednjega roda | zbog **lošeg** vremena | zbog **lošega** vremena |\n| Dativ jednine muškoga roda | prema **novom** rasporedu | prema **novomu** rasporedu |\n| Lokativ jednine srednjega roda | o **važnom** pitanju | o **važnome** pitanju |\n\nKad biraš dulji oblik s osnovnim nastavkom **-om**, normativna je preporuka razlikovati dativ na **-omu** (**prema novomu rasporedu**) i lokativ na **-ome** (**o važnome pitanju**). Kraći oblik na **-om** prihvatljiv je u obama padežima. Lokativ **o važnomu pitanju** pojavljuje se u uporabi, ali prema toj preporuci prednost ima **o važnome pitanju**.\n\nOblici s naveskom česti su u pomno oblikovanom pisanom izrazu, ali nisu ograničeni na njega. Kraći su oblici također standardni i prikladni za formalni tekst. Izbor može ovisiti o ritmu rečenice i uredničkoj praksi.\n\n:::note\nRazlika **novog – novoga** nije razlika između neodređenoga i određenoga pridjeva. To su inačice istoga padežnog oblika određenoga pridjeva. Nasuprot tomu, **nov – novi** u nominativu jednine muškoga roda razlikuju neodređeni i određeni oblik.\n:::\n\n:::example\nPrijedlog je prihvaćen bez **dodatnog** obrazloženja.\n\nPrijedlog je prihvaćen bez **dodatnoga** obrazloženja.\n\nObje su rečenice standardne. Navezak ne mijenja sadržaj tvrdnje.\n:::\n\nNe moraš mehanički dodavati navezak svakom pridjevu u nizu. Važnije je da rečenica bude pregledna i da izbor ne stvara nepotrebno težak ritam.\n\n## 3. Određeni oblik: prepoznatljivost i ustaljeni naziv\n\nOsnovnu razliku između određenih i neodređenih oblika ne treba svesti na pravilo „dulje je svečanije”. U atributnoj uporabi izbor može pokazivati iznosiš li svojstvo ili upućuješ na već izdvojenoga nositelja toga svojstva.\n\nKod opisnih pridjeva koji imaju oba oblika izbor je u nekim konstrukcijama gramatički uvjetovan. Kad je pridjev samostalni imenski dio predikata i izriče svojstvo, upotrebljava se neodređeni oblik: **Odgovor je jasan**. Određeni oblik upotrebljava se u vokativu (**Dragi prijatelju!**) te uz pokazne i posvojne zamjenice koje određuju imenicu (**ovaj stari hrast**, **moj stari prijatelj**). Ta pravila ne znače da svakomu pridjevu treba dodati **-i**: ne tvore svi pridjevi oba oblika.\n\n:::example\nNa kraju ulice stajao je **star** hrast. — Svojstvo stabla uvodi se u opis.\n\nSastali smo se pod **starim** hrastom o kojem smo jučer razgovarali. — Kontekst jasno određuje stablo.\n:::\n\nU drugom primjeru sam oblik **starim** ne otkriva razliku između određenosti i neodređenosti: taj se oblik podudara u objema sklonidbama. Značenje zato tumači zajedno s kontekstom, a ne samo prema završetku.\n\nOdređeni se oblik pojavljuje i u ustaljenim nazivima, primjerice **crni čaj** i **bijeli luk**. Tu nije riječ o svečanom tonu, nego o imenovanju vrste ili pojma. U stručnom tekstu poštuj ustaljeni naziv; ne mijenjaj njegov oblik samo radi stilske raznolikosti.\n\n## 4. Poimeničeni pridjevi i sažetost izraza\n\nPridjev može preuzeti ulogu imenice: **zaposleni**, **nezaposleni**, **dežurni**. Takvi se oblici i dalje sklanjaju kao pridjevi. Njihova stilska vrijednost ovisi o ustaljenosti i kontekstu.\n\n| Primjer | Učinak u tekstu |\n| --- | --- |\n| **Dežurni** je otvorio vrata. | Sažeto imenovanje osobe čija je uloga poznata. |\n| Broj **nezaposlenih** smanjio se. | Uobičajeno imenovanje skupine u javnom i stručnom izrazu. |\n| **Mladi** traže sigurnije uvjete rada. | Skupina se prikazuje kao cjelina. |\n\nPoimeničenje nije samo po sebi ni administrativno ni pogrdno. Ipak, imenovanje ljudi isključivo prema jednom svojstvu može ih svesti na kategoriju. Kad je važna pojedinačna osoba ili precizna uloga, izričita imenica često je bolji izbor: **dežurni liječnik**, **mladi istraživači**.\n\n:::tip\nAko čitatelj mora nagađati na koga se pridjev odnosi, dodaj imenicu. Sažetost je korisna samo dok ne umanjuje jasnoću.\n:::\n\n## 5. Književna obilježenost i završna provjera\n\nU književnom ili svečanom izrazu određeni pridjev može biti dio ustaljenoga epiteta. Primjerice, obraćanje **Bijeli grade, čuvaj naše uspomene!** zvuči pjesnički zbog obraćanja gradu, epiteta i cijeloga konteksta. Sam završetak **-i** ne proizvodi takav učinak u svakoj rečenici.\n\nU primjeru **Bijeli grade** određeni je oblik ujedno gramatički uvjetovan vokativom; pjesnički učinak proizlazi iz njegove uporabe u tom kontekstu.\n\n:::warning\nNe „uzdiži” stil zamjenom svakoga neodređenog oblika određenim. U neutralnoj tvrdnji **Odgovor je jasan** oblik **jasan** izriče svojstvo i kao samostalni imenski dio predikata mora biti neodređen. Oblik **jasni** nije njegova svečanija zamjena.\n:::\n\n### Dulji množinski oblici, arhaizmi i posvojni izrazi\n\nU dativu, lokativu i instrumentalu množine mogu se birati kraći oblici na **-im** i dulji na **-ima**: **prema novim \u002F novima idejama**, **o novim \u002F novima idejama**, **s novim \u002F novima idejama**. Obje su inačice standardne. Kraća je prikladna za neutralan izraz, a dulja se može odabrati radi ritma ili pomnije oblikovanoga pisanog izraza; nije sama po sebi književna ni svečanija.\n\nOblici poput **novijeh** u genitivu množine (**bez novijeh knjiga**) i **novijem** u instrumentalu jednine (**s novijem prijateljem**) pripadaju starijemu jeziku ili namjernoj književnoj arhaizaciji. U suvremenom neutralnom i stručnom tekstu upotrijebi **novih** i **novim**. Takvi arhaični oblici nisu obične dulje inačice s naveskom.\n\nPosvojni pridjev i genitiv također nude različite mogućnosti oblikovanja izraza. **Markova knjiga** sažet je i neutralan izraz kad je dovoljno navesti ime posjednika ili autora. **Knjiga Marka Marulića** omogućuje navođenje punoga imena te je neutralna i prikladna i za stručni tekst. Genitiv nije sam po sebi svečaniji: biraj ga kad treba sačuvati puno ime ili dodati pobliže podatke, a posvojni pridjev kad je jednostavno imenovanje dovoljno jasno.\n\nPri uređivanju teksta provjeri:\n\n1. **Gramatičku ulogu:** izriče li pridjev svojstvo kao samostalni imenski dio predikata, gdje dolazi neodređeni oblik, ili je u vokativu, uz pokaznu ili posvojnu zamjenicu odnosno u ustaljenom nazivu, gdje dolazi određeni oblik? Provjeri ima li pridjev uopće oba oblika.\n2. **Značenje:** izričeš li svojstvo, izdvajaš poznat pojam ili rabiš ustaljeni naziv?\n3. **Registar i ritam:** pomaže li navezak rečenici ili ga dodaješ samo zato što je dulji?\n4. **Jasnoću:** zna li čitatelj koga označuje poimeničeni pridjev?\n\nDobar stilski izbor počinje gramatički prikladnim oblikom, a završava jasnim i svrhovitim izrazom.","hr","C1",148,[13],{"id":14,"name":5,"level":10,"language":9,"isCompleted":15,"completionPercentage":16,"totalExercises":17,"completedExercises":16},"01a1366a-a0cf-738a-8b03-0cbf89f3107a",false,0,2,"2026-10-13T17:58:40+00:00","2026-10-13T18:00:52+00:00",[],[],[23,33],{"@id":24,"@type":25,"id":26,"grammarPage":27,"title":28,"instructions":29,"displayOrder":16,"type":30,"questionCount":31,"blankCount":31,"isCompleted":15,"ogImageUrl":32},"\u002Fapi\u002Fgrammar_exercises\u002F01a1366a-cb8e-7a80-bf6f-5940d4b7f928","GrammarExercise","01a1366a-cb8e-7a80-bf6f-5940d4b7f928","\u002Fapi\u002Fgrammar_pages\u002F01a1366a-a38b-79bc-9fe9-1dc45bb962a5","Gramatički oblik ili stilska inačica?","Odaberite oblik ili tvrdnju koja odgovara navedenom kontekstu. Razlikujte obvezan oblik od prihvaćenih stilskih inačica.","word_select",12,"\u002Fuploads\u002Fimages\u002Fgpimg_2a45ce7b-8abe-4fa9-b4f4-16081f587371_hero.webp?v=1791914331",{"@id":34,"@type":25,"id":35,"grammarPage":27,"title":36,"instructions":37,"displayOrder":38,"type":30,"questionCount":31,"blankCount":31,"isCompleted":15,"ogImageUrl":39},"\u002Fapi\u002Fgrammar_exercises\u002F01a1366a-cba5-76de-80be-ecdba8e55dfa","01a1366a-cba5-76de-80be-ecdba8e55dfa","Pridjevi u uredničkim odlukama","Odaberite dopunu koja odgovara zadanom registru ili objašnjava stilski izbor. Prihvaćene inačice nemojte poistovjećivati s pogreškama.",1,"\u002Fuploads\u002Fimages\u002Fgpimg_80a4f7e8-2f18-41a8-91a8-004e539c0b7b_hero.webp?v=1791914331",null]