Asindetske rečenice i tumačenje odnosa.

Asindetske rečenice povezuju surečenice bez veznika, pa njihov odnos tumačiš prema značenju, kontekstu, redoslijedu i interpunkciji. Na naprednoj razini nije dovoljno prepoznati izostanak veznika: treba procijeniti koliko je odnos određen, koja su druga čitanja moguća i kada je radi jasnoće bolje veznik izreći.

1.Izostanak veznika ne znači izostanak odnosa

U rečenici Vrata su se otvorila, svi su zašutjeli dvije su surečenice povezane bez veznika. Takvo povezivanje nazivamo asindetskim ili bezvezničkim. Čitatelj sam uspostavlja odnos: događaji slijede jedan za drugim, a otvaranje vrata možda je i potaknulo šutnju.

Razlikuj dvije razine analize:

• način povezivanja: postoji li veznik između surečenica;
• značenjski odnos: izražavaju li surečenice slijed, suprotnost, uzrok, posljedicu, objašnjenje ili neki drugi odnos.

Značenje uzroka ne dokazuje samo po sebi da je riječ o zavisnosloženoj uzročnoj rečenici. Veznička parafraza može pomoći pri tumačenju, ali njezina gramatička struktura nije nužno struktura izvornoga iskaza.

2.Odnos prepoznaj iz cjeline

Ista interpunkcija može pratiti različite odnose. Zato prvo razmotri što surečenice tvrde i kako se druga nadovezuje na prvu.

Odnos koji kontekst podupire	Asindetski primjer	Moguća veznička parafraza
Nizanje istodobnih zbivanja	Vjetar zavija, kiša udara po prozorima.	Vjetar zavija i kiša udara po prozorima.
Vremenski slijed	Otključala je vrata, ušla je u stan.	Otključala je vrata i zatim je ušla u stan.
Suprotnost	Jedni traže odgodu, drugi zahtijevaju trenutačnu odluku.	Jedni traže odgodu, a drugi zahtijevaju trenutačnu odluku.
Uzrok prethodno navedene situacije	Nismo nastavili put: cesta je bila poplavljena.	Nismo nastavili put jer je cesta bila poplavljena.
Posljedica prethodno navedene situacije	Cesta je bila poplavljena — morali smo se vratiti.	Cesta je bila poplavljena pa smo se morali vratiti.
Razrada sadržaja	Odluka je konačna: natječaj se poništava.	Odluka je konačna, a njezin je sadržaj da se natječaj poništava.

Parafraze pokazuju moguće odnose, ali ne zadržavaju uvijek ritam, sažetost ni raspored naglasaka izvornika. Osobito pri razradi sadržaja može biti potrebno dodati više od jednoga veznika.

3.Redoslijed usmjerava zaključivanje

Promjena redoslijeda često mijenja način na koji čitatelj gradi smisao. Ako najprije navedeš događaj, a zatim njegov učinak, vodiš čitatelja od uzroka prema posljedici. Ako najprije izneseš tvrdnju, druga surečenica može odgovoriti na prešutno pitanje zašto? ili na temelju čega?

Važni su i glagolski vid, vrijeme te leksičko značenje. Niz svršenih glagola poput ustao je, zatvorio je prozor, ugasio je svjetlo pogoduje čitanju vremenskoga slijeda. Nesvršeni glagoli u opisu vjetar je puhao, grane su udarale o prozor pogodniji su za prikaz usporednih zbivanja. To su tumačenjske smjernice, a ne pravila koja sama određuju odnos.

4.Interpunkcija vodi, ali ne odlučuje sama

Interpunkcijom pokazuješ koliko su surečenice povezane i kako želiš usmjeriti čitanje. Ne postoji jednostavna jednakost poput „dvotočka znači uzrok” ili „crtica znači posljedicu”.

Znak	Uobičajen učinak	Primjer
Zarez	Tješnje povezivanje, nizanje, brži ritam	Telefon zvoni, netko kuca na vrata, pas laje.
Točka sa zarezom	Jasnije razgraničenje razmjerno samostalnih cjelina	Prvi je prijedlog jeftiniji; drugi nudi veću sigurnost.
Dvotočka	Najava objašnjenja, obrazloženja ili razrade	Preostaje jedan problem: nemamo suglasnost vlasnika.
Crtica	Isticanje prijelaza, obrata ili zaključka	Sve smo pripremili — nitko nije došao.

U posljednjem primjeru crtica ističe iznevjereno očekivanje. Ne označuje posljedicu: iz pripreme ne proizlazi da nitko neće doći.

Točka stvara zasebne rečenice: Sve smo pripremili. Nitko nije došao. Značenjska povezanost ostaje, ali sada govorimo o povezivanju rečenica u tekstu, a ne surečenica unutar iste rečenice.

5.Sažetost, višeznačnost i registar

Asindetsko povezivanje može ubrzati pripovijedanje, zgusnuti opis ili pojačati suprotnost. Nije ograničeno na književnost: pojavljuje se i u razgovoru, novinarstvu te stručnome pisanju. Njegova prikladnost ovisi o tome koliko se čitatelju smije prepustiti da sam zaključi.

Usporedi Nije odgovorio, nije primio poruku. Druga surečenica može objašnjavati prvu, ali iskaz se može pročitati i kao niz dviju činjenica. Ako je odnos presudan, odaberi precizniju formulaciju:

• Nije odgovorio jer nije primio poruku. — izričito navodiš uzrok;
• Nije odgovorio niti je primio poruku. — ističeš da se nije dogodilo ni jedno ni drugo.

U književnome tekstu otvorenost odnosa može biti namjerna. U uputama, obrazloženjima odluka i drugim tekstovima u kojima pogrešno tumačenje ima posljedice jasniji veznički iskaz često je bolji izbor.

6.Provjera tumačenja

Pri čitanju ili uređivanju asindetske rečenice slijedi ovaj postupak:

1. Odredi surečenice i provjeri da među njima doista nema veznika.
2. Utvrdi što se nadovezuje na što: događaj na događaj, objašnjenje na tvrdnju ili dokaz na zaključak.
3. Provjeri kontekst, redoslijed i glagolske oblike, a tek zatim procijeni doprinos interpunkcije.
4. Isprobaj vezničku parafrazu i potraži drugo moguće čitanje.
5. Zadrži asindetski oblik ako sažetost i otvorenost služe tvojoj namjeri; izreci veznik ako je važnija jednoznačnost.

Bezvezničko povezivanje prepoznaješ po obliku, a odnos među surečenicama tumačiš iz cjeline. Uvjerljivo tumačenje razlikuje ono što rečenica izričito kaže od onoga što čitatelj razumno zaključuje.