Dativ, lokativ i instrumental množine.

U množini dativ, lokativ i instrumental najčešće imaju isti oblik: prijateljima, školama, selima. Naučit ćeš odabrati nastavak, prepoznati padež u rečenici i povezati imenicu s pridjevom.

1.Isti oblik, različita uloga

Pogledaj imenicu prijateljima u trima rečenicama. Oblik je isti, ali njegova je uloga različita.

Padež	Pitanje u primjeru	Primjer
Dativ	Komu šaljem poruke?	Šaljem poruke prijateljima.
Lokativ	O komu razgovaram?	Razgovaram o prijateljima.
Instrumental	S kim putujem?	Putujem s prijateljima.

Padež zato ne prepoznaješ samo po nastavku. Pogledaj značenje rečenice, glagol i prijedlog.

2.Nastavci -ima i -ama

Imenice muškoga i srednjega roda najčešće imaju nastavak -ima. Imenice koje u nominativu jednine završavaju na -a najčešće imaju nastavak -ama. To vrijedi i za imenice muškoga roda poput kolega.

Nominativ jednine	Nominativ množine	Dativ, lokativ i instrumental množine
student	studenti	studentima
prijatelj	prijatelji	prijateljima
grad	gradovi	gradovima
selo	sela	selima
žena	žene	ženama
škola	škole	školama
kolega	kolege	kolegama
stvar	stvari	stvarima

Neke imenice ženskoga roda ne završavaju na -a. Česte imenice poput stvar i noć imaju nastavak -ima: stvarima, noćima.

3.Oblici koje treba posebno zapamtiti

Nastavak nije uvijek dovoljno samo dodati obliku koji već poznaješ. U nekim se riječima mijenja i dio ispred nastavka.

Nominativ množine	Dativ, lokativ i instrumental množine
ljudi	ljudima
djeca	dativ i lokativ: djeci; instrumental: djecom
oči	očima
uši	ušima

3.1Sibilarizacija ispred -ima

U nekim se imenicama ispred nastavka -ima glasovi k, g, h mijenjaju u c, z, s. Ta se promjena zove sibilarizacija. Vidiš je i u nominativu množine ovih imenica:

Nominativ jednine	Nominativ množine	Dativ, lokativ i instrumental množine
učenik	učenici	učenicima
bubreg	bubrezi	bubrezima
duh	dusi	dusima

Zato kažemo Dajem knjige učenicima: u riječi učenicima glas k iz oblika učenik promijenio se u c.

3.2Nepostojano a

U nekim imenicama a iz nominativa jednine nestaje u drugim oblicima. Zovemo ga nepostojano a. Uči zajedno: pas – psi – psima. U obliku psima nema slova a iz riječi pas: Šećemo sa psima.

4.Prijedlozi i značenje

Uz isti oblik imenice možeš upotrijebiti različite prijedloge ili ga upotrijebiti bez prijedloga.

• Dativ: komu nešto daješ ili šalješ — Dajem knjige učenicima.
• Lokativ: gdje se nešto nalazi ili o čemu govoriš — Knjige su u torbama. Razgovaramo o knjigama.
• Instrumental: s kim nešto radiš ili čime se služiš — Učim s učenicima. Pišemo olovkama.

5.Pridjev uz imenicu

Pridjev se slaže s imenicom. U dativu, lokativu i instrumentalu množine pridjev ima isti oblik za sva tri roda. Uz pridjev nov upotrijebi novim.

Prihvaćeni su i dulji oblici novima i dobrima. Možeš reći novim susjedima ili novima susjedima, s dobrim prijateljima ili s dobrima prijateljima. Značenje je isto.

Rod imenice	Primjer
Muški rod	Veselim se novim susjedima.
Ženski rod	Razgovaramo o novim školama.
Srednji rod	U novim selima nema mnogo stanovnika.

6.Kratki podsjetnik

Kad sastavljaš rečenicu, provjeri sljedeće:

1. Odredi značenje: komu, gdje, o komu ili čemu, s kim ili čime?
2. Odaberi oblik imenice: najčešće -ima ili -ama.
3. Provjeri posebne oblike: ljudima, ali djeci i djecom.
4. Uskladi pridjev s imenicom: dobrim prijateljima, novim školama.

Isti oblik ne znači isti padež: dajem učenicima, govorim o učenicima, učim s učenicima.