Glagolski prilozi i istovjetnost subjekta
Razlikuj subjekt glagolskoga priloga i glavne rečenice, prepoznaj nejasne i pogrešne veze te preoblikuj rečenice s pasivom i bezličnim izrazima u pisanju.
Dvije radnje, isti subjekt
Glagolskim prilogom možeš sažeto povezati dvije radnje, ali pritom mora biti jasno komu pripada svaka od njih. Na ovoj ćeš stranici provjeravati istovjetnost subjekta, razlikovati gramatički subjekt od drugih sudionika te popravljati nejasne konstrukcije, osobito uz pasiv i bezlične izraze.
U standardnoj uporabi radnja glagolskoga priloga pripada istomu subjektu kao i radnja predikata uz koji je prilog vezan. Glagolski prilog nema vlastiti izrečeni subjekt: njegov se subjekt razumije iz rečenične strukture.
Pregledavajući dokumentaciju, odvjetnica je uočila pogrešku.
Odvjetnica pregledava dokumentaciju i odvjetnica uočava pogrešku.
Pregledavši dokumentaciju, odvjetnica je sastavila mišljenje.
Odvjetnica je najprije pregledala dokumentaciju, a zatim sastavila mišljenje.
Glagolski prilog sadašnji u pravilu prikazuje radnju koja traje istodobno s radnjom predikata, a prošli najčešće radnju koja joj prethodi. Vremenski odnos ne mijenja pravilo o subjektu.
Subjekt ne mora biti izrečen
Istovjetnost subjekta nije isto što i ponavljanje imenice ili zamjenice. Subjekt može biti neizrečen, ali prepoznatljiv iz glagolskoga oblika i konteksta.
| Rečenica | Subjekt predikata | Tko vrši radnju priloga? |
|---|---|---|
| Čitajući ugovor, uočila sam proturječje. | neizrečeno ja | ja čitam |
| Završivši raspravu, otišli smo na stanku. | neizrečeno mi | mi smo završili raspravu |
| Prelazeći cestu, pazi na promet. | neizrečeno ti | ti prelaziš cestu |
Pravilo vrijedi i uz imperativ: osoba kojoj se obraćaš ujedno je subjekt radnje izražene prilogom.
Proširi glagolski prilog u zavisnu surečenicu i imenuj oba subjekta: Dok ti prelaziš cestu, ti pazi na promet. Ako se subjekti podudaraju, zadovoljen je uvjet istovjetnosti. Zatim još provjeri odgovaraju li vremenski i značenjski odnos tvojoj namjeri.
Sudionik radnje nije nužno subjekt
Čitatelj često može pogoditi što si htio reći čak i kada je veza gramatički pogrešna. To nije dovoljno za precizan standardni izraz. Osoba označena objektom, dativom ili posvojnom zamjenicom ne postaje time subjektom.
✗ Vozeći prema Splitu, kiša nas je iznenadila.
Subjekt predikata iznenadila je jest kiša, a ne mi. Oblik nas označuje objekt i ne može preuzeti ulogu subjekta glagolskoga priloga.
✓ Dok smo vozili prema Splitu, kiša nas je iznenadila.
✓ Vozeći prema Splitu, naišli smo na jaku kišu.
Slična poteškoća nastaje kada je osoba prisutna samo kao posjednik:
- Nepravilno: Vrativši se kući, njegov je telefon zazvonio.
- Jasno: Kad se Ivan vratio kući, njegov je telefon zazvonio.
U prvoj je rečenici subjekt telefon. Posvojna zamjenica njegov ne omogućuje da Ivan bude subjekt radnje vrativši se.
Pri preoblikovanju nemoj samo zamijeniti konstrukciju: provjeri čuvaš li izvorni sadržaj. Povratak kući i zvonjava telefona dvije su radnje s različitim subjektima, pa ih zavisna surečenica povezuje jasnije.
Quick check
Try one question now.
Uspoređujući dvije ponude,
Check your answer when you are ready. No sign-in needed.
Pasiv i bezlične konstrukcije
Pasiv: vršitelj nije gramatički subjekt
U pasivnoj rečenici subjekt obično označuje ono na čemu se radnja vrši. Glagolski prilog ne možeš automatski pripisati prešućenom vršitelju pasivne radnje.
✗ Razmotrivši sve prigovore, odluka je potvrđena.
Odluka nije razmotrila prigovore. Ako je to učinilo povjerenstvo, napiši:
✓ Razmotrivši sve prigovore, povjerenstvo je potvrdilo odluku.
✓ Nakon što je povjerenstvo razmotrilo sve prigovore, odluka je potvrđena.
Pasiv sam po sebi nije zapreka. Važno je može li njegov subjekt ujedno biti subjekt glagolskoga priloga:
Vraćajući se s posla, Ana je ozlijeđena u prometnoj nesreći.
Ana se vraćala s posla; Ana je i subjekt pasivne konstrukcije je ozlijeđena. Istovjetnost je očuvana, iako Ana nije vršitelj radnje ozljeđivanja.
Bezlični izrazi: doživljavač nije subjekt
U rečenici Bilo mi je hladno nema gramatičkoga subjekta. Dativ mi označuje osobu koja osjeća hladnoću, ali to nije dovoljno za povezivanje s glagolskim prilogom.
- Nepravilno: Hodajući uz rijeku, bilo mi je hladno.
- Jasno: Dok sam hodao uz rijeku, bilo mi je hladno.
- Jasno: Hodajući uz rijeku, osjećao sam hladnoću.
Zavisnom surečenicom dobivaš vlastiti subjekt i predikat, pa više ne ovisiš o istovjetnosti subjekta s glavnom surečenicom.
Položaj, jasnoća i ustaljeni izrazi
Pomicanje glagolskoga priloga ne popravlja pogrešnu vezu. Rečenica Kiša nas je iznenadila vozeći prema Splitu ima isti problem kao inačica s prilogom na početku: subjekt je i dalje kiša.
Priložni izraz stoga smjesti tako da bude jasno uz koji se predikat veže. Ako složena rečenica ima više mogućih nositelja radnje, zavisna je surečenica često preciznija od sažetoga izraza. Zarez može označiti izdvojenost izraza, ali ne određuje njegov subjekt niti uklanja značenjsku nejasnoću.
Ne primjenjuj ovo pravilo samo prema obliku riječi. U rečenici Zahvaljujući tvojoj pomoći, završili smo na vrijeme riječ zahvaljujući ima prijedložnu uporabu i stoji uz dativ tvojoj pomoći. Ona ovdje ne označuje zasebnu radnju zahvaljivanja, pa se ne analizira kao običan glagolski prilog s vlastitim vršiteljem radnje.
Razlikuj, dakle, živu glagolsku uporabu, u kojoj se izražava radnja, od ustaljene uporabe u kojoj je riječ preuzela drugu gramatičku funkciju.
Provjera prije uporabe
Prije nego što zavisnu surečenicu zamijeniš glagolskim prilogom:
- Pronađi predikat uz koji će se prilog vezati.
- Odredi njegov gramatički subjekt, izrečeni ili neizrečeni.
- Provjeri pripada li tomu subjektu i radnja glagolskoga priloga.
- Provjeri vremenski odnos i jasnoću cijele rečenice.
- Ako se subjekti razlikuju ili veza ostaje nejasna, zadrži zavisnu surečenicu.
Isti subjekt omogućuje sažimanje; različiti subjekti traže drukčiju konstrukciju. Objekt, posjednik i doživljavač ne mogu zamijeniti gramatički subjekt, a pasiv valja procijeniti prema njegovu stvarnom subjektu, ne prema prešućenom vršitelju radnje.
You reached the end
You reached the endNow make it stick.
Save your progress, or start the exercises. Practice with detailed feedback after you submit, or save your progress and come back.
Was this lesson helpful?
Last updated October 13, 2026