Objašnjenje i zaključak s naime i dakle
Razlikuj objašnjenje s naime od zaključka s dakle te nauči povezati rečenice, odabrati njihov redoslijed i pravilno pisati zareze uz te riječi u tekstu.
Objašnjavaš ili zaključuješ?
Riječima naime i dakle povezuješ misli u tekstu. Uz naime objašnjavaš prethodnu tvrdnju, a uz dakle iz prethodnih podataka izvodiš zaključak. Važno je prepoznati odnos među rečenicama i odabrati njihov redoslijed.
| Riječ | Što uvodi? | Pitanje koje ti pomaže |
|---|---|---|
| naime | objašnjenje prethodne tvrdnje | Zašto je tako? Kako to objasniti? |
| dakle | zaključak na temelju prethodnih podataka | Što iz toga zaključujem? |
Objašnjenje: Ana danas ne dolazi na posao. Ima, naime, temperaturu.
Zaključak: Ana ima temperaturu i mora ostati kod kuće. Dakle, danas ne dolazi na posao.
U prvom primjeru najprije saznaješ da Ana ne dolazi, a zatim dobivaš razlog. U drugom najprije dobivaš podatke, a zatim zaključak.
Naime uvodi objašnjenje
Upotrijebi naime kada želiš objasniti ili dodatno pojasniti ono što si upravo rekao. Objašnjenje može navesti razlog, ali može i dati preciznije podatke.
Razlog: Ne mogu ti posuditi bicikl. Bicikl je, naime, pokvaren.
Precizniji podatak: Imamo samo jedan problem. Nedostaje nam, naime, potpis vlasnika.
Riječ naime povezuje objašnjenje s prethodnom tvrdnjom. Zato nije dobar izbor za prvu rečenicu teksta ako još nema ničega što treba objasniti.
Nakon rečenice s naime provjeri: pomaže li ova informacija čitatelju razumjeti prethodnu tvrdnju? Ako pomaže, veza je jasna.
Naime i jer
Uz jer razlog uključuješ u istu složenu rečenicu. Uz naime možeš ga dodati kao objašnjenje u zasebnoj rečenici.
Ana ne dolazi jer je bolesna.
Ana ne dolazi. Ona je, naime, bolesna.
Dakle uvodi zaključak
Upotrijebi dakle kada iz već navedenih podataka izvodiš zaključak. Čitatelj treba moći razumjeti kako si do njega došao.
Knjižnica se nedjeljom ne otvara. Danas je nedjelja. Dakle, knjižnica je danas zatvorena.
Za prijavu su potrebni obrazac i fotografija. Obrazac smo ispunili, a fotografiju imamo. Dakle, možemo predati prijavu.
Zaključak ne mora biti potpuno siguran. Ako podaci daju samo mogućnost ili vjerojatno objašnjenje, to jasno pokaži.
Pred kućom je Ivanov automobil. Dakle, Ivan je vjerojatno kod kuće.
Riječ vjerojatno važna je jer automobil pred kućom nije siguran dokaz da je Ivan unutra.
Dakle i zato
Uz zato ističeš posljedicu nekog razloga, a uz dakle ono što zaključuješ iz podataka. Ponekad su obje riječi moguće, ali naglasak je drukčiji.
Ana ima temperaturu. Zato ostaje kod kuće. — Temperatura je razlog njezina ostanka kod kuće.
Ana ima temperaturu i mora ostati kod kuće. Dakle, danas ne dolazi na posao. — Iz tih podataka zaključujemo da ne dolazi.
U razgovoru dakle služi i za sažimanje ili nastavak razgovora, bez izvođenja logičkog zaključka: Dakle, dogovorili smo vrijeme i mjesto. / Dakle, gdje smo stali?
Quick check
Try one question now.
Check your answer when you are ready. No sign-in needed.
Položaj i zarezi
Za početak je najjednostavnije napisati dvije rečenice. U drugoj rečenici naime umetni iza prve naglašene riječi ili sintagme. Kad su naime i dakle umetnuti kao poseban komentar unutar rečenice, odvajamo ih zarezom s obje strane.
| Položaj | Primjer |
|---|---|
| Umetnuto naime | Ne idemo na izlet. Za sutra je, naime, najavljena jaka kiša. |
| Umetnuto dakle | Najavljena je jaka kiša, a izlet se po kiši otkazuje. Mi, dakle, ne idemo na izlet. |
| Dakle na početku nove rečenice | Najavljena je jaka kiša, a izlet se po kiši otkazuje. Dakle, ne idemo na izlet. |
U posljednjem primjeru dakle uvodi zaključak u novoj rečenici i iza njega pišemo zarez.
Umetnuti položaj riječi naime uobičajen je i stilski neutralan. Početni položaj također je čest u uporabi, ali normativno osporavan: jezični savjetnici preporučuju umetnuti položaj. Zato u pažljivo pisanom tekstu biraj oblik poput: Bicikl je, naime, pokvaren.
Ovdje vježbaš naime i dakle kao riječi koje povezuju misli u tekstu. Riječ dakle može biti i veznik unutar složene rečenice: Mislim, dakle postojim. U toj uporabi ne piše se zarez iza nje. Zato nemoj pamtiti pravilo da iza svakog dakle mora stajati zarez.
Obje su riječi prikladne za pisana objašnjenja, poruke i rasprave. Upotrebljavaju se i u govoru, osobito kada želiš jasno objasniti svoje razmišljanje.
Provjeri vezu i redoslijed
Naime i dakle nisu zamjenjivi bez promjene odnosa među mislima.
Ako želiš objasniti razlog zatvaranja trgovine, napiši:
Trgovina je zatvorena. Danas je, naime, blagdan.
Ako želiš izvesti zaključak, najprije navedi potrebne podatke:
Ova trgovina ne radi blagdanima. Danas je blagdan. Dakle, trgovina je zatvorena.
Sama činjenica da je trgovina zatvorena ne znači da je danas blagdan: trgovina može biti zatvorena i zbog drugog razloga.
Prije nego što odabereš riječ, provjeri:
- Objašnjavam li prethodnu tvrdnju? Odaberi naime.
- Izvodim li zaključak iz prethodnih podataka? Odaberi dakle.
- Je li veza među mislima jasna? Dodaj podatak koji nedostaje ili promijeni redoslijed rečenica.
- Jesu li zarezi na pravome mjestu? Razlikuj početak nove rečenice od umetnutog komentara.
Za pamćenje: tvrdnja → naime → objašnjenje, a podaci → dakle → zaključak.
You reached the end
You reached the endNow make it stick.
Save your progress, or start the exercises. Practice with detailed feedback after you submit, or save your progress and come back.
Was this lesson helpful?
Vocabulary in this lesson
5 words, ready to study.
Play a word to hear it, then mark it as known — or save it to study later.
Save any of these 5 words and review them later.
Riječi za objašnjenje i zaključak
5 wordsLast updated October 13, 2026