Sibilarizacija i palatalizacija u oblicima riječi.

U oblicima iste riječi suglasnici se mogu mijenjati: ruka – ruci, junak – junače. Naučit ćeš razlikovati sibilarizaciju i palatalizaciju, povezati ih s gramatičkim oblicima i prepoznati česte slučajeve u kojima promjene nema.

1.Dvije promjene, različiti rezultati

Sibilarizacija je promjena suglasnika k, g, h u c, z, s ispred i u određenim oblicima riječi. Palatalizacijom se k, g, h mijenjaju u č, ž, š, najčešće ispred e, a u nekim oblicima i ispred i. Palatalizacija obuhvaća i promjene c → č te z → ž u vokativu: stric – striče, knez – kneže.

Sljedeća tablica uspoređuje promjene polaznih suglasnika k, g, h.

Polazni suglasnik	Sibilarizacija	Palatalizacija
k	ruka – ruci	junak – junače
g	knjiga – knjizi	drug – druže
h	svrha – svrsi	duh – duše

Nemoj promjenu određivati samo prema samoglasniku koji slijedi. Važni su i riječ i njezin gramatički oblik.

2.Sibilarizacija u sklonidbi imenica

Sibilarizaciju često susrećeš u dativu i lokativu jednine imenica ženskoga roda te u određenim množinskim oblicima imenica muškoga roda.

Gramatički oblik	Polazna riječ	Oblik sa sibilarizacijom
Dativ i lokativ jednine	ruka	ruci
Dativ i lokativ jednine	knjiga	knjizi
Dativ i lokativ jednine	noga	nozi
Nominativ množine	učenik	učenici
Dativ, lokativ i instrumental množine	učenik	učenicima
Nominativ množine	orah	orasi
Dativ, lokativ i instrumental množine	orah	orasima

Promjena ne zahvaća sve oblike iste imenice: učenik – učenika – učeniku – učenici – učenicima. U oblicima učenika i učeniku ostaje k.

3.Palatalizacija u vokativu i glasovne promjene u glagolskim oblicima

U vokativu jednine mnogih imenica muškoga roda ispred nastavka -e dolazi do palatalizacije.

Nominativ jednine	Vokativ jednine
junak	junače
vojnik	vojniče
drug	druže
duh	duše

U vokativu se pojavljuju i promjene c → č te z → ž: stric – striče, knez – kneže.

Vokativ od ostatka rečenice odvajamo zarezom. Ne dobiva, međutim, svaki vokativ nastavak -e: primjerice, vokativ imenice kolega glasi kolega.

Palatalizacija se vidi i u nekim glagolskim oblicima. U prezentu glagola peći usporedi pečem, pečeš, peče s oblikom peku. Oblik peku pokazuje osnovu s k, dok ispred e u navedenim oblicima dolazi č.

U prezentu glagola moći usporedi mogu i možeš, može. Oblik mogu pokazuje osnovu s g, dok ispred e u oblicima možeš i može dolazi ž.

3.1Sibilarizacija u imperativu

Sibilarizacija se pojavljuje i u imperativu nekih glagola. Suglasnik osnove možeš prepoznati u trećem licu množine prezenta: peku, reku, legnu. U sljedećim imperativima k prelazi u c, a g u z ispred i.

Infinitiv	Imperativ: ti	Imperativ: mi	Imperativ: vi
peći	peci	pecimo	pecite
reći	reci	recimo	recite
leći	lezi	lezimo	lezite

4.Kada sibilarizacija izostaje

Nije dovoljno uočiti završetak -ka, -ga ili -ha i dodati -i uz promjenu suglasnika. Neke riječi zadržavaju polazni suglasnik.

Nominativ jednine	Dativ i lokativ jednine
baka	baki
kolega	kolegi
liga	ligi
zaliha	zalihi
Luka	Luki
Olga	Olgi

Ni skup suglasnika ispred završnoga -a nije dovoljan razlog da promjenu izostaviš: pravilno je majka – majci i djevojka – djevojci.

5.Razlikuj oblike iste riječi

Ista riječ može pokazivati obje promjene, ali u različitim oblicima.

Oblik imenice junak	Uporaba	Promjena
junak	nominativ jednine	nema promjene
junaka	genitiv jednine	nema promjene
junače	vokativ jednine	palatalizacija: k → č
junaci	nominativ množine	sibilarizacija: k → c
junacima	dativ, lokativ i instrumental množine	sibilarizacija: k → c

6.Kako odabrati pravilan oblik

1. Odredi koji ti gramatički oblik treba: primjerice, lokativ jednine, nominativ množine ili vokativ.
2. Pogledaj suglasnik u osnovi: k, g ili h; u vokativu obrati pozornost i na c i z.
3. Poveži promjenu s poznatim obrascem: knjiga – knjizi, učenik – učenici, junak – junače.
4. Provjeri pripada li riječ čestim iznimkama, poput baki ili kolegi.

Za brzo prisjećanje: sibilarizacija daje c, z, s, a palatalizacija daje č, ž, š. Samo slovo koje slijedi nije dovoljno: uvijek provjeri i gramatički oblik i konkretnu riječ.