Zarez u zavisnosloženoj rečenici
Nauči kada se piše zarez između glavne i zavisne surečenice, kako se odvaja umetnuta surečenica i kako zarez mijenja značenje odnosnih rečenica.
Zarez u zavisnosloženoj rečenici ne ovisi samo o vezniku. Važni su redoslijed glavne i zavisne surečenice te njihova značenjska povezanost. Naučit ćeš razlikovati uobičajeni redoslijed, inverziju i umetanje te prepoznati kada zarez mijenja značenje odnosne rečenice.
Glavna surečenica ispred zavisne
Surečenice su dijelovi složene rečenice. Zavisna surečenica dopunjuje glavnu ili neki njezin dio: može, primjerice, reći što netko misli, kada se nešto događa ili zašto se događa.
Kada glavna surečenica dolazi prva, a zavisna je s njom usko značenjski povezana, zarez se u pravilu ne piše.
| Što izriče zavisna surečenica? | Primjer bez zareza |
|---|---|
| Sadržaj nečije izjave | Ana kaže da je vlak stigao. |
| Vrijeme | Nazvat ću te kad završim sastanak. |
| Uzrok | Ostali smo kod kuće jer je padala kiša. |
| Uvjet | Poći ćemo u šetnju ako prestane kiša. |
| Namjeru | Došao sam ranije kako bih ti pomogao. |
Ne stavljaj zarez automatski ispred veznika da, kad, jer ili ako. Veznik sam po sebi nije dovoljan razlog za zarez.
✓ Znam da si umoran.
✗ Znam, da si umoran.
Zavisna surečenica ispred glavne
Kada zavisna surečenica prethodi glavnoj, govorimo o inverziji. U tom se redoslijedu zavisna surečenica odvaja zarezom.
Nazvat ću te kad završim sastanak.
Kad završim sastanak, nazvat ću te.
Poći ćemo u šetnju ako prestane kiša.
Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.
Zarez dolazi na kraj cijele zavisne surečenice, a ne odmah iza veznika ili iza prve riječi.
- Ako sutra ujutro bude lijepo vrijeme, doručkovat ćemo na terasi.
- Budući da autobus kasni, stići ćemo poslije osam.
- Iako je bio umoran, dovršio je posao.
Promjena redoslijeda može istaknuti vrijeme, uvjet ili razlog, ali ne mijenja osnovni odnos među događajima.
Umetnuta zavisna surečenica
Zavisna surečenica može prekinuti glavnu i dodati okolnost ili objašnjenje. Takvu umetnutu surečenicu odvajamo s obiju strana zarezima.
Bez umetanja: Marko će nam pomoći.
S umetanjem: Marko će nam**, ako bude imao vremena,** pomoći.
Bez umetanja: Taj je prijedlog prihvaćen.
S umetanjem: Taj je prijedlog**, kao što smo očekivali,** prihvaćen.
Prvi zarez označuje početak umetanja, a drugi njegov kraj. Ako se glavna surečenica nakon umetanja nastavlja, nemoj izostaviti drugi zarez.
Nije svaka zavisna surečenica koja se nalazi u sredini rečenice umetnuta dopuna. U primjeru Knjiga koju si mi posudio jako je zanimljiva dio koju si mi posudio određuje o kojoj je knjizi riječ, pa se ne odvaja zarezima.
Quick check
Try one question now.
Zavisna surečenica izriče sadržaj obavijesti i usko je povezana s glavnom.
Check your answer when you are ready. No sign-in needed.
Odnosne rečenice: određivanje ili dopuna
Kod odnosnih rečenica s riječima poput koji, koja i koje zarez može utjecati na značenje. Pitaj se određuje li zavisna surečenica na koga ili na što mislimo ili samo dodaje podatak o već poznatoj osobi, predmetu ili skupini.
| Uloga odnosne surečenice | Pisanje | Primjer |
|---|---|---|
| Određuje o kojim je učenicima riječ | Bez zareza | Učenici koji su završili zadatak mogu izaći. |
| Dodaje podatak o već određenoj skupini učenika | Sa zarezima | Učenici**, koji su završili zadatak,** mogu izaći. |
U prvom primjeru dopuštenje vrijedi samo za učenike koji su završili zadatak. Ostali još ne mogu izaći.
U drugom primjeru govorimo o cijeloj skupini učenika poznatoj iz konteksta. Dodajemo podatak da su svi učenici iz te skupine završili zadatak i kažemo da mogu izaći.
Određivanje predmeta: Na stolu je knjiga koju trebam za ispit.
Zavisna surečenica govori koja je knjiga na stolu.
Dodatni podatak: Na stolu je moj jedini rječnik**, koji sam kupio prošle godine**.
Već je jasno o kojem je rječniku riječ. Zavisna surečenica samo dodaje podatak o kupnji.
Nemoj se osloniti samo na pitanje možeš li izostaviti zavisnu surečenicu. Rečenica i bez nje može biti gramatična, ali može označavati drugu skupinu ljudi ili predmeta. Provjeri ostaje li jasno na koga ili na što misliš.
Česte pogreške i ispravci
Zarezom označujemo rečeničnu strukturu i značenjske odnose. Sama stanka pri čitanju nije pouzdano pravilo.
| Pogrešno u navedenom značenju | Ispravno | Objašnjenje |
|---|---|---|
| Mislim, da je odgovor točan. | Mislim da je odgovor točan. | Zavisna surečenica izriče sadržaj mišljenja i dolazi iza glavne. |
| Kad dođeš kući nazovi me. | Kad dođeš kući, nazovi me. | Zavisna surečenica dolazi prije glavne. |
| Marko će nam, ako stigne pomoći. | Marko će nam**, ako stigne,** pomoći. | Umetnuta surečenica mora biti zatvorena drugim zarezom. |
Kod odnosnih surečenica ne proglašavaj svaki drukčiji raspored zareza pogreškom. Obje inačice mogu biti pravilne, ali moraju odgovarati namjeravanom značenju: određivanju skupine ili dodavanju podatka.
Provjera prije pisanja zareza
- Pronađi glavnu i zavisnu surečenicu.
- Ako zavisna dolazi prije glavne, odvoji je zarezom.
- Ako dolazi iza glavne i usko je povezana s njom, u pravilu nemoj pisati zarez.
- Ako je umetnuta kao dopuna, označi joj početak i kraj zarezima.
- Kod odnosne surečenice provjeri značenje: određivanje bez zareza, a dodatni podatak sa zarezom ili zarezima.
Najvažnije je povezati položaj surečenice i njezinu ulogu. Ne odlučuj samo prema vezniku ili duljini rečenice.
You reached the end
You reached the endNow make it stick.
Save your progress, or start the exercises. Practice with detailed feedback after you submit, or save your progress and come back.
Was this lesson helpful?
Last updated October 13, 2026