Dopunske rečenice i izbor veznika
Dopunske rečenice uz glagole, pridjeve i imenice: izbor veznika da, što i kako za tvrdnje, želje, poznate činjenice i opažanja u hrvatskome jeziku.
Dopunskom rečenicom izričeš sadržaj onoga što netko govori, misli, želi ili osjeća. Izbor veznika da, što ili kako ovisi o riječi koju dopunjuješ i o tome prikazuješ li sadržaj kao tvrdnju, želju, poznatu činjenicu ili opažanje.
Što dopunska rečenica dopunjuje?
Dopunska rečenica sadržajno dopunjuje glagol, pridjev ili imenicu. Naziv dopunska ovdje opisuje njezinu ulogu, a ne jedan jedini obrazac građenja.
- Uz glagol: Mislim da je odluka dobra.
- Uz pridjev: Sigurna sam da ćemo stići.
- Uz imenicu: Postoji mogućnost da se sastanak odgodi.
U svakom primjeru zavisna rečenica daje sadržaj: što mislim, u što sam sigurna ili koja mogućnost postoji. Zato veznik ne biraj odvojeno od riječi koju rečenica dopunjuje.
Da: tvrdnja, procjena i želja
Veznik da ima široku uporabu. Sam po sebi ne pokazuje je li sadržaj istinit, nesiguran ili tek poželjan. To otkriva izraz u glavnoj rečenici.
| Značenje glavnog izraza | Primjer | Kako razumijemo sadržaj? |
|---|---|---|
| Znanje | Znam da je Ana stigla. | Govornik sadržaj prikazuje kao činjenicu. |
| Mišljenje | Mislim da je Ana stigla. | Govornik iznosi svoju procjenu. |
| Mogućnost | Moguće je da je Ana stigla. | Dolazak nije potvrđen. |
| Želja | Želim da Ana stigne na vrijeme. | Govornik želi ostvarenje radnje. |
| Zahtjev | Tražim da mi pošaljete račun. | Govornik zahtijeva radnju. |
U rečenici Želim da Ana dođe sutra prezent dođe odnosi se na željeni budući dolazak. Oblik prezenta ne znači uvijek da se radnja odvija sada.
Razlikuj sadržaj želje od namjere neke radnje: Želim da razgovaramo dopunjuje glagol željeti, a Došao sam da razgovaramo govori radi čega sam došao.
Što: reakcija na prihvaćenu činjenicu
Uz izraze osjećaja i vrednovanja često upotrebljavamo što. Sadržaj zavisne rečenice tada obično predstavljamo kao već poznatu ili prihvaćenu činjenicu.
Drago mi je što si došla. — Tvoj dolazak prihvaćam kao činjenicu i izražavam radost.
Žao mi je što ne možeš ostati. — Znam da ne možeš ostati i zbog toga žalim.
Šteta je što je izlet otkazan. — Otkazivanje izleta vrednujem negativno.
Nemoj iz toga zaključiti da se činjenice izražavaju samo veznikom što. I rečenica Znam da si došla govori o činjenici. Presudan je i izraz u glavnoj rečenici.
Da i što nisu slobodno zamjenjivi uz svaki glagol.
✓ Želim da dođeš.
✗ Želim što dođeš. — To nije pravilan način izražavanja želje za nečijim dolaskom.
Uz neke izraze osjećaja moguća su oba veznika: Drago mi je što si ovdje i Drago mi je da si ovdje. Nemoj drugu inačicu automatski smatrati pogrešnom.
Quick check
Try one question now.
Check your answer when you are ready. No sign-in needed.
Kako: sadržaj ili tijek opažene radnje
Uz glagole opažanja kako često ističe radnju koju opažamo dok se odvija. Da može jednostavno iznijeti opaženu činjenicu.
| Primjer | Uobičajeno težište |
|---|---|
| Vidim da Marko prelazi cestu. | Primjećujem činjenicu da prelazi cestu. |
| Vidim kako Marko prelazi cestu. | Promatram radnju prelaska. |
Ta razlika nije uvijek oštra: obje rečenice mogu opisivati isti prizor.
Veznik kako pojavljuje se i uz glagole govorenja ili mišljenja kao alternativa vezniku da: Izjavila je kako nema vremena. U tom primjeru prenosi sadržaj izjave, a ne način na koji je nešto učinjeno. Za neutralno prenošenje sadržaja da je široko primjenjiv izbor.
Provjeri znači li kako sadržaj ili način. U Izjavila je kako nema vremena možeš upotrijebiti da. U Objasnila je kako se otvara sef riječ kako upućuje na postupak otvaranja; zamjenom s da promijenio bi značenje.
Prijedložni izrazi i granice dopune
Neke riječi traže određeni prijedlog. Kad ih dopunjuješ cijelom rečenicom, veza se često ostvaruje prijedlogom i oblikom zamjenice to.
| Osnovna veza | Dopuna rečenicom |
|---|---|
| inzistirati na dogovoru | Inzistiram na tome da sve dogovorimo danas. |
| pomiriti se s odlukom | Pomirio se s tim da mora čekati. |
| ovisiti o vremenu | Izlet ovisi o tome hoće li padati kiša. |
Posljednji primjer sadržava otvoreno pitanje, a ne tvrdnju. Zato ne biramo automatski da: hoće li uvodi ono što još nije poznato. Pojedinosti građenja takvih dopuna pripadaju neupravnim pitanjima.
Dopunsku rečenicu koja slijedi iza glavne u neutralnom poretku ne odvajamo zarezom: Mislim da imaš pravo. Isto vrijedi za Žao mi je što odlaziš i Inzistiram na tome da ostaneš.
Kako odabrati veznik?
- Pronađi riječ koju dopunjuješ. Govoriš li o znanju, želji, osjećaju ili opažanju?
- Odredi značenje sadržaja. Za tvrdnju, procjenu ili želju često odgovara da; za reakciju na prihvaćenu činjenicu često odgovara što.
- Razmotri kako. Uz opažanje može istaknuti tijek radnje, a uz neke glagole govorenja može prenositi sadržaj.
- Sačuvaj potrebnu vezu. Primjerice: inzistirati na tome da, a ne samo spojiti bilo koji prijedlog s veznikom.
- Provjeri mijenja li zamjena značenje. Više veznika može biti pravilno, ali nisu svi prikladni uz svaku riječ i u svakom kontekstu.
You reached the end
You reached the endNow make it stick.
Save your progress, or start the exercises. Practice with detailed feedback after you submit, or save your progress and come back.
Was this lesson helpful?
Vocabulary in this lesson
21 words, ready to study.
Play a word to hear it, then mark it as known — or save it to study later.
Save any of these 21 words and review them later.
Veznici, čestica i glagoli za dopunske rečenice
21 wordsLast updated October 13, 2026