Glagolske dopune i značenjske razlike.

Izbor glagolske dopune može promijeniti značenje glagola, način prikazivanja događaja ili odnos govornika prema izrečenome. Ovdje ćeš usporediti bliske konstrukcije i povezati padež, prijedlog ili zavisnu rečenicu s preciznim značenjem: stavom, sadržajem tvrdnje ili predmetom procjene.

1.Isti glagol, različit odnos

Nije dovoljno znati koji padež glagol može otvoriti. Treba provjeriti što dopuna znači uz određeno značenje glagola. Promjena konstrukcije katkad uvodi drugo značenje, a katkad samo drukčije oblikuje isti sadržaj.

Konstrukcija	Značenjski odnos	Primjer
držati koga za što	procjenjivati osobu, smatrati je takvom	Drže ga za stručnjaka.
držati do koga ili čega	cijeniti osobu ili nešto smatrati važnim	Drže do njegova mišljenja.
žaliti koga	osjećati suosjećanje	Žalim ljude koji su ostali bez doma.
žaliti za kim ili čim	osjećati tugu zbog gubitka ili onoga što nedostaje	Žali za propuštenom prilikom.
žaliti se na koga ili što	izražavati nezadovoljstvo	Žale se na buku.

U konstrukciji žaliti se na što i riječ se dio je glagolske konstrukcije. Nije riječ samo o zamjeni jednoga prijedloga drugim.

2.Predmet i svojstvo u istoj konstrukciji

Neki glagoli povezuju osobu ili predmet s onim što im se pripisuje. U rečenici Smatram prijedlog neprihvatljivim dopune ne označuju dva odvojena sudionika: druga dopuna izriče procjenu prve.

Usporedi obrasce:

• smatrati koga/što kakvim: Smatram odluku nepravednom.
• držati koga/što za koga/što: Drže Anu za izvrsnu pregovaračicu.
• proglasiti koga/što kakvim: Komisija je proglasila prijavu nevažećom.

U prvom i trećem primjeru pridjev je u instrumentalu i slaže se s imenicom na koju se odnosi u rodu i broju: odluku nepravednom, prijavu nevažećom. Padeži im nisu isti jer imaju različite uloge u konstrukciji.

Smatrati izriče procjenu, dok proglasiti označuje čin javnog ili službenog izricanja određenoga statusa ili ocjene. Zato te glagole ne možeš uvijek zamijeniti bez promjene značenja.

3.Tema razgovora nije isto što i sadržaj tvrdnje

Uz glagole govorenja prijedložna dopuna često označuje temu, a zavisna rečenica može izreći sadržaj poruke.

Konstrukcija	Što saznajemo?	Primjer
govoriti o čemu	koja je tema	Govorila je o odgodi sastanka.
govoriti da…	što osoba tvrdi ili ponavlja	Govorila je da je sastanak odgođen.
pitati koga o čemu	o kojoj temi tražimo podatke	Pitao je voditeljicu o promjeni rasporeda.
pitati koga je li…	koje pitanje postavljamo	Pitao je voditeljicu je li raspored promijenjen.

Rečenica Govorila je o odgodi sastanka ne govori je li se osoba zalagala za odgodu, protivila joj se ili samo objašnjavala okolnosti. Rečenica Govorila je da je sastanak odgođen prenosi određenu tvrdnju.

4.Vjerovanje i djelovanje kao različiti ciljevi

Bliski glagoli mogu opisivati utjecaj na drugu osobu, ali se razlikovati prema tome želi li se promijeniti njezino uvjerenje ili potaknuti njezino djelovanje.

Uvjeriti koga u što i uvjeriti koga da… mogu označavati prihvaćanje određenoga uvjerenja:

• Uvjerila je kolege u opravdanost promjene.
• Uvjerila je kolege da je promjena opravdana.

Ovdje imenska dopuna i zavisna rečenica prenose vrlo sličan sadržaj. Imenica opravdanost sažima ono što zavisna rečenica izriče potpunom tvrdnjom.

Nagovoriti koga na što i nagovoriti koga da… usmjereni su na postupak ili odluku:

• Nagovorila je kolege na promjenu plana.
• Nagovorila je kolege da promijene plan.

5.Preklapanje značenja i izbor prijedloga

Nisu sve razlike među dopunama oštre. Uz računati na koga/što često se ističu očekivanje i oslanjanje, a uz računati s kim/čim uzimanje nekoga ili nečega u obzir.

Ipak, i rečenica Računamo na dodatne troškove može značiti da ih očekujemo. Nije opravdano proglasiti je pogrešnom samo zato što se ne odnosi na poželjan ishod.

Kad je razlika važna, odaberi izričitiji glagol:

• Oslanjamo se na tvoju pomoć.
• Očekujemo dodatne troškove.
• Uzimamo u obzir moguće kašnjenje.

6.Provjera prije preoblikovanja

Kad zamjenjuješ dopunu ili biraš između bliskih glagola, prođi kroz ove korake:

1. Odredi izražavaš li temu, tvrdnju, procjenu, uvjerenje ili djelovanje.
2. Provjeri pripadaju li padež i prijedlog upravo odabranom značenju glagola.
3. Ako imensku dopunu zamjenjuješ rečenicom, provjeri čuvaš li isti sadržaj: u opravdanost promjene → da je promjena opravdana.
4. Provjeri dodaješ li novu tvrdnju: o odgodi samo po sebi ne znači da je sastanak odgođen.
5. Ondje gdje se značenja preklapaju, osiguraj preciznost kontekstom ili jasnijim glagolom.

Dopuna nije samo oblik koji glagol zahtijeva: ona pomaže odrediti koje značenje glagola ostvaruješ i kakav odnos među sudionicima prikazuješ.