Kondicional prvi: želje i zamišljene situacije (B1)

Želja i zamišljena mogućnost

Kondicionalom prvim govoriš o onome što želiš ili zamišljaš, a ne prikazuješ kao stvarnu činjenicu. Naučit ćeš odabrati oblike bih, bi, bismo, biste, povezati ih s glagolskim pridjevom radnim i opisati što bi se dogodilo u drukčijim okolnostima.

Želja: Rado bih putovala po Hrvatskoj.

Zamišljena situacija: Kad bih imala više slobodnog vremena, putovala bih češće.

U drugom primjeru putovanje ovisi o uvjetu: osoba zamišlja da ima više slobodnog vremena.

Kako se tvori kondicional prvi

Kondicional prvi tvori se od oblika bih, bi, bi, bismo, biste, bi i glagolskoga pridjeva radnog. Taj pridjev već poznaješ iz perfekta: radio, radila, radilo.

Osoba	Oblik pomoćnoga glagola	Primjer s glagolom raditi
ja	bih	radio bih / radila bih
ti	bi	radio bi / radila bi
on, ona, ono	bi	radio bi / radila bi / radilo bi
mi	bismo	radili bismo / radile bismo
vi	biste	radili biste / radile biste
oni, one, ona	bi	radili bi / radile bi / radila bi

Glagolski pridjev radni slaže se sa subjektom u rodu i broju. Za skupinu muškaraca ili mješovitu skupinu upotrebljava se radili, a za skupinu žena radile. Uz imenicu srednjega roda u množini dolazi oblik poput radila: Računala bi radila brže.

U standardnom jeziku razlikuj osobe:

ja bih, ne ja bi;
mi bismo, ne mi bi;
vi biste, ne vi bi.

Oblici bismo i biste pišu se sastavljeno.

Kako izraziti želju

Za želje često upotrebljavamo željeti, voljeti i riječ rado. Uz željeti i voljeti može stajati infinitiv.

Marko: Želio bih naučiti svirati gitaru.

Ana: Voljela bih živjeti blizu mora.

Iva i Petra: Rado bismo posjetile Dubrovnik.

Usporedi:

Želim promijeniti posao. Izravno govoriš o svojoj želji.
Želio bih promijeniti posao. Želju izražavaš manje izravno, kao nešto što priželjkuješ.

Kondicional sam po sebi ne znači da je želja neostvariva.

Quick check

Try one question now.

Ja rado naučila pripremati ribu.

Check your answer when you are ready. No sign-in needed.

Što bi bilo u drukčijim okolnostima

Zamišljeni uvjet možeš izraziti veznikom kad i kondicionalom. U glavnoj surečenici kondicional govori o zamišljenoj posljedici.

Kad + kondicional, kondicional.

Kad bih imao više novca, kupio bih bicikl.

Kad bismo živjeli bliže, češće bismo se viđali.

Kad bi sutra bilo sunčano, otišli bismo na izlet.

Za zamišljenu drukčiju sadašnjost čest je i obrazac da + prezent, uz kondicional u glavnoj surečenici.

Sada nemam automobil. Da imam automobil, vozio bih se na posao.

Sada ne živimo blizu mora. Da živimo blizu mora, češće bismo plivali.

Kad bih imao više vremena ovdje uvodi zamišljeni uvjet, a ne pitanje o vremenu. Kondicional prvi može se odnositi i na budućnost, kao u primjeru sa sutrašnjim izletom.

Kad uvjetna surečenica dolazi prva, iza nje piše se zarez: Kad bih mogao, došao bih. Kad dolazi nakon glavne, zarez se obično ne piše: Došao bih kad bih mogao.

Red riječi i niječni oblici

Oblici bih, bi, bismo, biste nenaglašeni su i ne stoje samostalno na početku neutralne izjavne rečenice. Mogu stajati iza subjekta, priloga ili glagolskoga pridjeva radnog.

Ja bih putovala vlakom.

Rado bih putovala vlakom.

Putovala bih vlakom.

Za negaciju dodaj ne ispred pomoćnoga oblika. Piše se odvojeno: ne bih, ne bi, ne bismo, ne biste.

Ne bih kupio tako skup automobil.

Da imamo više vremena, ne bismo žurili.

Kad bih mogao birati, odmorio bih se kod kuće.

Uz povratni glagol nenaglašeno se dolazi iza pomoćnoga oblika: bih se, bismo se.

Provjeri svoj kondicional

Odredi osobu: ja bih, mi bismo, vi biste.
Uskladi glagolski pridjev sa subjektom: Ana bi čitala, Marko bi čitao.
Za želju upotrijebi, primjerice, volio bih ili rado bih.
Za zamišljeni uvjet poveži dvije situacije: Da imam vremena, čitao bih više.
Za negaciju piši ne odvojeno: ne bih čitao.

1.Želja i zamišljena mogućnost

2.Kako se tvori kondicional prvi

3.Kako izraziti želju

Try one question now.

4.Što bi bilo u drukčijim okolnostima

5.Red riječi i niječni oblici

6.Provjeri svoj kondicional

Now make it stick.