Vid u pripovijedanju o prošlosti.

Kad pričaš što se dogodilo jučer ili prošloga ljeta, glagolskim vidom pokazuješ što je trajalo u pozadini, a što se dogodilo kao zaokružen događaj. Ovdje ćeš povezati svršene i nesvršene glagole u perfektu u jasnu priču.

1.Pozadina i glavni događaji

Nesvršenim glagolima često opisujemo pozadinu: što je trajalo, što je netko radio i kakva je bila situacija. Svršenim glagolima često iznosimo glavne događaje koji pomiču priču naprijed.

• Padala je, sjedila je, čitala je opisuju pozadinu.
• Pokucao je, ustala je, otvorila je donose nove događaje.

To je čest način pripovijedanja, ali nije pravilo da svaka priča mora imati takav raspored.

2.Isto vrijeme, različit pogled na radnju

I svršeni i nesvršeni glagoli mogu biti u perfektu. Vrijeme smješta radnju u prošlost, a vid pokazuje kako je prikazujemo.

Nesvršeni glagol u perfektu	Svršeni glagol u perfektu	Razlika u prikazu
Marta je pisala poruku.	Marta je napisala poruku.	Pratimo pisanje ili kažemo da je poruka dovršena.
Luka je čitao izvještaj.	Luka je pročitao izvještaj.	Pratimo čitanje ili prikazujemo cijeli pročitani izvještaj.
Iva je otvarala prozor.	Iva je otvorila prozor.	Pratimo otvaranje ili prikazujemo ostvaren rezultat.

Vid ne biramo samo prema stvarnom trajanju radnje. Rečenica Gradili su kuću godinu dana ističe trajanje gradnje. Rečenica Sagradili su kuću za godinu dana prikazuje dovršenu gradnju i vrijeme potrebno za nju.

3.Što je trajalo kad se nešto dogodilo?

Nesvršeni glagol može označiti radnju koja je već trajala u trenutku drugoga događaja. Svršeni glagol tada označuje taj novi događaj.

Za dvije radnje koje traju istodobno često upotrebljavamo dva nesvršena glagola:

Dok sam kuhala, Marko je postavljao stol.

4.Kako povezati događaje u priču

Nizom svršenih glagola često pripovijedamo što se dogodilo jedno za drugim. Riječi najprije, zatim i nakon toga dodatno pojašnjavaju redoslijed.

Oblici ušla sam, odložila sam, nazvala sam vode nas kroz događaje. Oblik razgovarale smo uvodi radnju u tijeku, a pozvonio je novi događaj tijekom razgovora.

Sam svršeni vid ipak ne određuje redoslijed. Važno je i značenje cijele rečenice:

Prije nego što sam izašla, zatvorila sam prozor.

Najprije sam zatvorila prozor, a zatim izašla, iako je izlazak spomenut prvi.

5.Provjeri svoj izbor

Kad pripovijedaš o prošlosti, postavi si ova pitanja:

1. Opisujem li pozadinu ili radnju u tijeku? Često mi treba nesvršeni glagol: Čekala sam autobus.
2. Prikazujem li zaokružen događaj ili rezultat? Često mi treba svršeni glagol: Autobus je stigao.
3. Želim li povezati pozadinu i događaj? Mogu ih spojiti: Dok sam čekala autobus, stigla je poruka.
4. Je li redoslijed jasan? Po potrebi dodajem zatim, prije nego što ili drugi izraz za vrijeme.

Nesvršeni vid često pokazuje što je trajalo, a svršeni vid što se dogodilo kao cjelina. Dobra priča povezuje te dvije perspektive prema značenju koje želiš izraziti.