Vidski izbor u uputama, definicijama i komentarima.

U uputama, definicijama i komentarima glagolski vid ne pokazuje samo tijek ili dovršenost radnje. Njime usmjeravaš pozornost na postupak, uvjet, rezultat ili slijed poteza. Naučit ćeš obrazložiti vidski izbor i prepoznati kada su oba vida moguća, ali tekst prikazuju drukčije.

1.Komunikacijska svrha usmjerava izbor

Vrsta teksta ne određuje vid automatski. Uputa može isticati pojedinačan korak ili način rada, a definicija trajno obilježje ili uvjet koji treba ispuniti.

Tekst i namjera	Uobičajen vidski izbor	Primjer
Uputa: korak s jasnim završetkom	svršeni	Upiši lozinku.
Uputa: održavanje radnje	nesvršeni	Miješaj dok se šećer ne otopi.
Definicija: karakteristična djelatnost	nesvršeni	Prevoditelj je osoba koja prevodi tekstove.
Definicija: uvjet za dobivanje statusa	svršeni	Dobitnik je sudionik koji prvi riješi sve zadatke.
Komentar: radnja u tijeku	nesvršeni	Igrač prilazi lopti.

2.Upute: završen korak ili način rada

Svršenim imperativom izdvajaš korak nakon kojega se može prijeći na sljedeći. Nesvršenim imperativom u prvi plan stavljaš trajanje, način izvođenja ili održavanje aktivnosti.

Uputa Miješaj dvije minute vremenski je ograničena, ali glagol ostaje nesvršen: govori kako dugo treba obavljati radnju. Dakle, ograničeno trajanje samo po sebi ne zahtijeva svršeni vid.

Usporedi i dvije upute za čitanje:

• Pročitaj ugovor prije potpisivanja. — Važno je da čitanje bude završeno prije potpisa.
• Čitaj ugovor pažljivo. — Pozornost je na načinu čitanja; rečenica sama ne ističe završetak.

Nesvršeni imperativ nije nužno blaži ili pristojniji. Čitaj pažljivo! može zvučati vrlo odlučno. Pristojnost ovisi i o obraćanju, intonaciji te izrazima poput molim te, a ne samo o vidu.

3.Prezent kao oblik upute

U receptima, priručnicima i nastavnim objašnjenjima upute se često oblikuju prvim licem množine prezenta. Time se postupak prikazuje kao zajednička ili ustaljena radnja.

U prvom primjeru svršeni prezent izdvaja dosegnute rezultate unutar slijeda. U drugom nesvršeni prezent objašnjava način rada. Ni jedan primjer ne mora opisivati ono što govornik upravo radi.

Oba su vida moguća i u istom nizu: Najprije mjerimo, zatim računamo i na kraju zapisujemo rezultat. Takav niz više nalikuje opisu faza rada nego popisu dovršenih koraka.

4.Definicije: obilježje ili ostvaren uvjet

Nesvršeni prezent čest je u definicijama jer prikazuje karakterističnu djelatnost, funkciju ili odnos koji nije vezan uz jedan događaj.

Oblik prevodi ne znači da osoba prevodi baš u trenutku govora. Djelatnost služi kao obilježje kojim se određuje zanimanje.

Svršeni vid prirodan je kada definicija uključuje ostvarenje uvjeta ili dosezanje granice:

Zamjena vida može promijeniti kriterij. Sudionik koji rješava zadatke sudjeluje u aktivnosti, ali ih ne mora sve riješiti. Sudionik koji ih riješi ispunjava uvjet dovršenja.

5.Komentari: praćenje radnje ili izdvajanje poteza

U komentaru događaja uživo nesvršeni prezent prirodan je za prikaz onoga što se odvija pred promatračem.

Nesvršeni vid ipak nije ograničen na radnje koje dugo traju. Sportski komentator može reći Dodaje loptu i puca! premda su oba poteza kratka. Komentar ih prikazuje u njihovu odvijanju.

U komentaru teksta ili argumentacije nesvršeni prezent često opisuje sadržaj i postupke autora:

Autor uspoređuje dva modela i objašnjava njihove razlike.

Svršeni prezent može, osobito u dinamičnom prepričavanju sadržaja, izdvojiti zaokružene poteze i njihov slijed:

Autor najprije usporedi dva modela, zatim izdvoji ključnu razliku i na kraju izvede zaključak.

Druga rečenica ne tvrdi da autor upravo sada dovršava te radnje. Komentator vodi čitatelja kroz tekst kao kroz slijed poteza. Nesvršena inačica — uspoređuje, izdvaja, izvodi — također je pravilna; više ističe ono što autor u pojedinim dijelovima teksta radi.

6.Provjera vidskoga izbora

Pri pisanju ili uređivanju teksta slijedi ovaj redoslijed:

1. Odredi svrhu rečenice: nalažeš li postupak, definiraš pojam ili komentiraš događaj odnosno tekst?
2. Odredi žarište: tijek i način rada ili postignut rezultat i granica?
3. Provjeri ulogu prezenta: opisuje li trenutačno zbivanje, opću značajku, uvjet ili slijed koraka?
4. Isprobaj drugi vid: ako je i on prirodan, objasni razliku u prikazu umjesto da ga proglasiš pogrešnim.

Za pamćenje: uputa nije uvijek svršena, definicija nije uvijek nesvršena, a kratka radnja u komentaru ne zahtijeva svršeni vid. Presudno je što tekstom želiš istaknuti.