Imenice koje se rabe samo u jednini ili množini.

Imenice poput mlijeko i vrata ne pokazuju uobičajenu opreku jednine i množine. Za njihovu pravilnu uporabu treba razlikovati gramatički broj, stvarnu količinu i značenje: množinski oblik može označavati jedan predmet, a jedninski čitavu skupinu.

1.Gramatički broj nije isto što i količina

Imenice koje se u određenom značenju rabe samo u jednini nazivaju se singularia tantum, a one koje se rabe samo u množini pluralia tantum. Ti nazivi opisuju ograničenje u uporabi gramatičkoga broja, a ne broj predmeta u stvarnosti.

Imenica	Uobičajeni gramatički broj	Što može označavati
mlijeko	jednina	tvar, neovisno o količini
lišće	jednina	skup listova
mladost	jednina	životno razdoblje ili svojstvo
vrata	množina	jedan predmet ili više njih
hlače	množina	jedan odjevni predmet ili više njih

2.Imenice koje se rabe samo u jednini

Među takvim imenicama osobito su česte ove značenjske skupine:

• Gradivne imenice označavaju tvar ili materijal: mlijeko, zlato, brašno.
• Zbirne imenice označavaju skup kao cjelinu: lišće, granje.
• Apstraktne imenice označavaju svojstva, stanja ili pojave: mladost, strpljenje.

Pripadnost skupini ipak nije dovoljno pravilo: nisu sve apstraktne ili gradivne imenice ograničene na jedninu. Presudna je ustaljena uporaba pojedine imenice u određenom značenju.

U primjeru s lišćem mislimo na mnogo listova, ali imenica lišće gramatički je u jednini. Kad želiš izdvojiti pojedinačne članove skupa, upotrijebi list ili listovi, a ne pokušavaj od zbirne imenice napraviti običnu brojivu množinu.

2.1Zbirne imenice s množinskom sročnošću

Poseban su slučaj zbirne imenice djeca, braća i gospoda. Sklanjaju se kao imenice ženskoga roda u jednini: ta djeca – s tom djecom, ta braća – s tom braćom, ta gospoda – s tom gospodom. Međutim, označavaju više osoba i uz njih glagol dolazi u množini. U tome se razlikuju od imenice lišće, uz koju je i glagol u jednini.

U tim primjerima pomoćni glagol su pokazuje množinu, a glagolski pridjevi igrala, stigla, čekala imaju oblik srednjega roda množine. Zato sklonidbeni obrazac imenice i sročnost predikata treba promatrati odvojeno.

3.Kada množina mijenja značenje

Neke imenice koje se u osnovnom značenju rabe u jednini imaju množinu kada se značenje pomakne prema vrstama, pojedinačnim pojavama ili konkretnim primjerima. Takva množina nije nužno pogreška niti je uvijek stilski obilježena.

Osnovno značenje	Značenje u množini	Primjer
vino kao piće ili tvar	vrste ili proizvodi	Kušali smo tri domaća vina.
brašno kao tvar	različite vrste	Ta se brašna razlikuju po sastavu.
ljepota kao svojstvo	ono što je lijepo	Divili smo se prirodnim ljepotama otoka.
sloboda kao opće stanje	pojedinačna prava i mogućnosti	Ustav jamči građanske slobode.

U rečenici Kupili smo vino ne navodi se broj vrsta ni boca. Rečenica Kupili smo tri vina može, ovisno o kontekstu, upućivati na tri vrste ili tri odabrana proizvoda. Ako je važan točan broj boca, napiši Kupili smo tri boce vina.

Takav prijelaz nije slobodno primjenjiv na svaku imenicu. Neuobičajenu množinu nemoj stvarati mehanički; u neutralnom tekstu prednost daj ustaljenom izrazu.

4.Imenice koje se rabe samo u množini

Imenice vrata, usta, leđa, pluća, škare, hlače, novine, naočale i kola u svojim uobičajenim značenjima imaju množinske oblike. Mogu označavati jedan predmet, dijelove tijela jedne osobe ili više predmeta, ali sročnost ostaje množinska.

Imenica	Rod	Sročnost
vrata	srednji	Ova su vrata zatvorena.
usta	srednji	Usta su mu bila suha.
leđa	srednji	Leđa su joj bila ravna.
pluća	srednji	Pluća su mu zdrava.
škare	ženski	Ove su škare oštre.
hlače	ženski	Nove su hlače preduge.
novine	ženski	Današnje su novine na stolu.
naočale	ženski	Ove su naočale nove.
kola	srednji	Kola su natovarena sijenom.

Ne zaključuj rod samo prema završetku -a: vrata su srednjega roda, a škare ženskoga.

Ograničenje na množinu ne znači da se imenica ne sklanja: kažemo ispred vrata, prema vratima i pred vratima. Mijenja se padež, ali ne prelazi se u jedninu.

Posebno zapamti ove oblike genitiva množine:

Nominativ množine	Genitiv množine	Primjer
vrata	vrata	Stajali su ispred vrata.
hlače	hlača	Nogavice hlača bile su mokre.
škare	škara	Bez škara ne mogu izrezati papir.
novine	novina	Pročitala je članak iz novina.
leđa	leđa	Sakrio je poklon iza leđa.

Oblici vrata i leđa u pisanju su jednaki u nominativu i genitivu množine; padež prepoznaj po ulozi u rečenici i riječima uz imenicu.

5.Kako izraziti količinu

Uz imenice koje nisu uobičajeno brojive količinu često izražavamo nazivom mjere, spremnika ili pojedinačne jedinice. Uz množinske imenice izbor izraza ovisi o samoj imenici.

Oblici jedna vrata, jedne škare i jedne hlače mogu označavati po jedan predmet. Riječ jedan pritom se pojavljuje u odgovarajućem množinskom obliku i slaže se s imenicom.

U izrazu dvoja vrata upotrijebljen je brojevni pridjev. Ne zamjenjuj ga spojem dva vrata kada želiš reći da postoje dva zasebna ulaza s vratima.

Brojevni pridjevi imaju različite oblike prema rodu imenice. U nominativu množine sustav je dvoji / dvoje / dvoja, odnosno troji / troje / troja: dvoji, troji za muški rod, dvoje, troje za ženski i dvoja, troja za srednji. Zato uz hlače, škare i novine biramo oblike na -e, a uz vrata oblik na -a.

Izraz dvoje hlače označava dva odjevna predmeta, kao i dva para hlača. U prvom se izrazu brojevni pridjev slaže s imenicom hlače, a u drugom se broji imenicom par, uz koju hlača stoji u genitivu množine. U izrazu dvoje novine broje se dva primjerka ili dvije različite novine, ovisno o kontekstu, a ne pojedinačni listovi papira.

6.Provjera prije uporabe

Kad biraš broj imenice, slijedi ovaj postupak:

1. Odredi značenje. Govoriš li o tvari, skupu, svojstvu, vrsti ili pojedinačnom predmetu?
2. Provjeri ustaljeni oblik. Lišće ostaje jednina i kad ga ima mnogo; vrata ostaju množina i kad su samo jedna.
3. Uskladi povezane riječi. Kaži lišće je žuto, ali vrata su žuta.
4. Preciziraj količinu. Po potrebi upotrijebi izraze poput tri boce vina, dvoja vrata ili dva para hlača.

Ključna je razlika između gramatičkoga broja i brojivosti u određenom značenju. Promjena broja katkad je nemoguća u neutralnoj uporabi, a katkad je moguća upravo zato što se promijenilo značenje.