Naglasne promjene u sklonidbi i sprezanju
Naglasne promjene u hrvatskoj sklonidbi i sprezanju: pomicanje naglaska, promjene tona i duljine te usporedba odabranih imenskih i glagolskih oblika.
Pri sklonidbi i sprezanju ne mijenjaju se samo nastavci: može se promijeniti i naglasak. Za precizan izgovor treba pratiti njegovo mjesto, ton i trajanje, ali i duljinu nenaglašenih samoglasnika. Ovdje ćeš usporediti odabrane oblike i naučiti razlikovati nekoliko vrsta naglasnih promjena.
Što se u naglasnom obrascu mijenja?
Naglasni obrazac obuhvaća raspored naglasaka i duljina u oblicima iste riječi. Promjena može zahvatiti jednu značajku ili više njih:
- mjesto naglaska: naglasak prelazi na drugi slog;
- ton naglaska: uzlazni naglasak zamjenjuje se silaznim ili obratno;
- trajanje naglašenoga sloga: dugi naglasak zamjenjuje se kratkim ili obratno;
- zanaglasnu duljinu: mijenja se duljina samoglasnika nakon naglašenoga sloga.
To nisu slobodne zamjene. Naglasak pripada određenoj riječi i njezinu obliku: ne možeš ga proizvoljno mijenjati zato što drugi izgovor zvuči poznato.
Kako čitati naglasne zapise
Za usporedbu oblika služimo se četirima naglasnim znakovima i oznakom duljine. U tablici su prikazani na samoglasniku a.
| Zapis | Naziv | Što označuje |
|---|---|---|
| ȁ | kratkosilazni naglasak | kratak slog, silazni ton |
| à | kratkouzlazni naglasak | kratak slog, uzlazni ton |
| ȃ | dugosilazni naglasak | dug slog, silazni ton |
| á | dugouzlazni naglasak | dug slog, uzlazni ton |
| ā | zanaglasna duljina | dug nenaglašeni samoglasnik nakon naglaska |
Primjerice, u obliku jùnāk prvi slog nosi kratkouzlazni naglasak, a samoglasnik a dug je, ali nenaglašen.
Naglasni znakovi uglavnom se ne pišu u običnome tekstu. Ovdje služe analizi izgovora. Prikazani obrasci pripadaju standardnomu naglasnom sustavu; regionalni i razgovorni izgovori mogu se razlikovati, osobito po tonu i očuvanju zanaglasnih duljina.
Promjene u sklonidbi
Sljedeća tablica prikazuje odabrane oblike, a ne potpune sklonidbene obrasce. Svaki par pokazuje drukčiji odnos među naglascima.
| Oblici | Gramatički odnos | Naglasna promjena |
|---|---|---|
| jùnāk – junáka | nominativ i genitiv jednine | naglasak prelazi s prvoga na drugi slog; kratkouzlazni postaje dugouzlazni |
| rúka – rȗku | nominativ i akuzativ jednine | mjesto i duljina ostaju isti, a uzlazni ton postaje silazni |
| grȃd – grȁdovi | nominativ jednine i množine | naglasak ostaje na prvome slogu i silazan je, ali postaje kratak |
| žèna – žènē | nominativ i genitiv jednine | naglasak ostaje isti, a završni samoglasnik u genitivu je dug |
U paru jùnāk – junáka samoglasnik a dug je u oba oblika. U nominativu je nenaglašen, a u genitivu preuzima naglasak. Zato promjenu ne treba opisati samo kao produljivanje samoglasnika.
- Rúka me boli. Ne mogu podignuti rȗku.
- Ovaj je grȃd malen. Obližnji su grȁdovi veći.
- Jedna žèna čeka pred vratima. Ime te žènē ne znam.
Nastavak sam po sebi nije dovoljan za predviđanje naglaska. Primjerice, u genitivu grȃda naglasak ostaje kao u nominativu grȃd, dok se u paru jùnāk – junáka pomiče. Naglasni obrazac stoga uči uz riječ, a ne samo uz naziv padeža.
Quick check
Try one question now.
U bilješci su izdvojeni znakovi ȁ i à. Zajedničko im je
Check your answer when you are ready. No sign-in needed.
Promjene u sprezanju
Naglasak infinitiva ne mora se zadržati u prezentu. U sljedećim primjerima mjesto naglaska ostaje isto, ali se mijenja ton.
| Infinitiv | Prezent: ja | Prezent: ti | Što se mijenja? |
|---|---|---|---|
| písati | pȋšēm | pȋšēš | dugouzlazni naglasak postaje dugosilazni |
| nòsiti | nȍsīm | nȍsīš | kratkouzlazni naglasak postaje kratkosilazni |
U oblicima pȋšēm i nȍsīm završni samoglasnici e i i imaju zanaglasnu duljinu. Ona nije dodatni naglasak: svaki od tih oblika ima samo jedan naglašeni slog.
Želim písati svaki dan. Danas pȋšēm prijateljici.
Moram nòsiti tešku torbu. Danas nȍsīm samo ruksak.
Kod glagola pisati uz naglasnu promjenu pojavljuje se i promjena suglasnika: s – š. To su dvije odvojene pojave. Naglasnu promjenu uoči usporedbom naglašenoga samoglasnika, a ne samo zapisanih suglasnika.
Nemoj iz ovih primjera izvesti pravilo da svaki uzlazni naglasak infinitiva u prezentu postaje silazni. Glagoli nemaju jedan zajednički naglasni obrazac. Kad provjeravaš glagol, provjeri i njegov prezent.
Kako provjeriti nepoznat oblik
Kad nisi siguran u naglasak, usporedi oblike sustavno:
- Odredi gramatički oblik: padež i broj ili glagolski oblik i lice.
- U naglasno označenome rječniku ili priručniku potraži natuknicu i navedene promjenjive oblike.
- Usporedi mjesto, ton i trajanje naglaska te zanaglasne duljine.
- Ako traženi oblik nije naveden, provjeri naglasni obrazac na koji izvor upućuje; nemoj zaključivati samo prema sličnome nastavku.
Bilježi kontrastne parove, primjerice rúka – rȗku ili písati – pȋšēm. Uz zapis dodaj naziv oblika. Tako povezuješ izgovor s gramatičkom uporabom, a ne pamtiš nepovezan niz znakova.
Ako priručnik navodi više prihvaćenih naglasnih inačica, nemoj jednu automatski proglasiti pogrešnom. Provjeri jesu li ravnopravne ili je neka posebno označena kao regionalna, razgovorna ili zastarjela.
Sažetak za usporedbu oblika
Pri svakoj usporedbi postavi četiri pitanja:
- Gdje je naglasak? U paru jùnāk – junáka prelazi na drugi slog.
- Kakav je ton? U paru rúka – rȗku uzlazni postaje silazni.
- Koliko traje naglašeni slog? U paru grȃd – grȁdovi dugi postaje kratak.
- Postoji li zanaglasna duljina? U paru žèna – žènē genitiv ima dugo završno e.
Naglasak pamti kao dio obrasca riječi. Poznavanje osnovnoga oblika početak je, ali za pouzdan izgovor treba poznavati i njegove promjene.
You reached the end
You reached the endNow make it stick.
Save your progress, or start the exercises. Practice with detailed feedback after you submit, or save your progress and come back.
Was this lesson helpful?
Last updated October 13, 2026