Kondicional drugi i neostvarena prošlost
Tvorba kondicionala drugog, sročnost i neostvarena prošlost: uporaba u pogodbenim rečenicama i usporedba s kondicionalom prvim u suvremenom hrvatskom.
Kondicionalom drugim govoriš o onome što bi se bilo dogodilo u prošlosti, ali nije. Naučit ćeš oblikovati taj glagolski način, povezati ga s neostvarenim uvjetom i prepoznati zašto se danas često zamjenjuje kondicionalom prvim.
Mogućnost koja se nije ostvarila
Zamisli da jučer nisi znao za prijateljev dolazak. Zato ga nisi dočekao na kolodvoru. Sada govoriš o drukčijem mogućem ishodu te prošle situacije.
Da sam znao da dolaziš, bio bih te dočekao na kolodvoru.
Nisam znao da dolaziš, pa te nisam dočekao.
Oblik bio bih dočekao jest kondicional drugi. U ovom primjeru označuje neostvarenu posljedicu u prošlosti. Dio da sam znao izriče uvjet koji se također nije ostvario.
Tvorba i oblici po osobama
Kondicional drugi tvori se od kondicionala prvog glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog glagola koji upotrebljavaš:
bih bio + radio → bih bio radio
Tablica prikazuje oblike glagola raditi za muški rod.
| Osoba | Kondicional drugi |
|---|---|
| ja | bih bio radio |
| ti | bi bio radio |
| on | bi bio radio |
| mi | bismo bili radili |
| vi | biste bili radili |
| oni | bi bili radili |
Oblici bih, bi, bi, bismo, biste, bi određuju osobu i broj. Oba glagolska pridjeva radna mijenjaju se prema rodu i broju subjekta.
- Ana bi bila došla ranije.
- Marko bi bio došao ranije.
- Dijete bi bilo došlo ranije.
- Ana i Petra bi bile došle ranije.
- Djeca bi bila došla ranije.
U prvom licu jednine upotrijebi bih, a ne bi.
✓ Ja bih bila došla ranije.
✗ Ja bi bila došla ranije.
Neostvareni uvjet i posljedica
Čest obrazac za neostvarenu prošlost jest da + perfekt, a zatim kondicional drugi. Perfekt u zavisnoj surečenici izriče zamišljeni prošli uvjet, a kondicional drugi njegovu neostvarenu posljedicu.
Da smo krenuli ranije, bili bismo stigli na vlak.
Krenuli smo prekasno i nismo stigli na vlak.
Da je Petra imala tvoj broj, bila bi te nazvala.
Petra nije imala tvoj broj i nije te nazvala.
Redoslijed surečenica možeš promijeniti:
Bili bismo stigli na vlak da smo krenuli ranije.
Kad uvjetna surečenica stoji na početku, iza nje pišemo zarez. U neutralnom redoslijedu s uvjetnom surečenicom na kraju zarez se ne piše.
Uvjet ne mora uvijek biti izražen surečenicom s da. Može biti sadržan u izrazu ili poznat iz razgovora.
Bez tvoje pomoći bio bih zakasnio.
Pomogao si mi i nisam zakasnio.
— Zašto nisi došla na sastanak?
— Bila bih došla, ali nisam znala za njega.
Quick check
Try one question now.
Check your answer when you are ready. No sign-in needed.
Kondicional drugi i kondicional prvi
U suvremenom hrvatskom kondicional drugi rjeđi je, osobito u svakodnevnom govoru. Često ga zamjenjuje kondicional prvi, a prošlo značenje jasno je iz konteksta.
| Oblik | Primjer | Značenje u ovom kontekstu |
|---|---|---|
| Kondicional drugi | Da sam jučer imao vremena, bio bih došao. | Neostvareni dolazak u prošlosti. |
| Kondicional prvi | Da sam jučer imao vremena, došao bih. | Također neostvareni dolazak u prošlosti. |
Druga rečenica nije pogrešna niti nužno govori o sadašnjosti. Riječ jučer i uvjetna surečenica jasno smještaju zamišljenu situaciju u prošlost.
Kondicional drugi izričito označuje prošlu mogućnost i može zvučati knjiškije. Kondicional prvi uz jasan prošli kontekst prirodan je i prihvaćen u standardnom jeziku, a ne samo u razgovoru.
Za buduću mogućnost upotrijebi kondicional prvi:
Došla bih sutra kad bih imala vremena.
Red riječi i negacija
U samostalnoj rečenici nenaglašeni oblici bih, bi, bismo, biste ne stoje na početku. Možeš početi subjektom ili oblikom bio, bila, bili.
Ja bih bio došao ranije.
Bio bih došao ranije.
Ana bi bila došla ranije.
Bila bi došla ranije.
Uz zamjenicu te prirodan je, primjerice, ovaj raspored:
Da sam znao za problem, bio bih te nazvao.
U niječnom obliku ne piše se odvojeno ispred oblika bih, bi, bismo, biste.
Da sam znao da si bolestan, ne bih bio došao u posjet.
Da nije bilo gužve, ne bismo bili zakasnili.
Kratka provjera prije uporabe
- Odredi vrijeme: govoriš li o neostvarenoj mogućnosti u prošlosti?
- Odaberi osobu: bih, bi, bi, bismo, biste ili bi.
- Uskladi rod i broj: bio došao, bila došla, bili došli, bile došle.
- Provjeri uvjet i posljedicu: da smo krenuli ranije → bili bismo stigli.
- Uzmi u obzir uporabu: uz jasan prošli kontekst često je dovoljan kondicional prvi.
Zapamti kontrast: bio bih došao izričito upućuje na prošlu mogućnost; došao bih može imati isto značenje ako je prošlost jasna iz konteksta.
You reached the end
You reached the endNow make it stick.
Save your progress, or start the exercises. Practice with detailed feedback after you submit, or save your progress and come back.
Was this lesson helpful?
Last updated October 13, 2026